Na dnu
ZNATE LI?: Od čega u budućnosti ljudi najviše strahuju?
Nešto manje od polovine ljudi u svijetu vjeruje da će njihovim porodicama biti bolje u budućnosti, a najveći pesimizam iskazali su građani grupe vodećih privreda.

Budućnost je neizvjesna, pogotovo uz sve probleme koje smo imali zadnje dvije i po godine, tako da nije čudo da je samo 40 posto ispitanika iz 28 zemalja širom svijeta složilo se s izjavom „moja porodica i ja bolje ćemo živjeti za pet godina", pokazalo je istraživanje Edelman Trusta. Prije godinu dana poboljšanje je očekivala polovina ispitanih.
U SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Japanu pesimizam je dosegnuo najviši nivo unazad dva desetljeća kada je zaklada počela provoditi istraživanje.
Takav tjeskobni stav odražava duboku neizvjesnost u globalnoj privredi kako se rat u Ukrajini nastavlja, a centralne banke povećavaju svoje kamatne stope kako bi ukrotile inflaciju. Svjetska banka je u utorak upozorila da bi 2023. mogla biti kobna za globalnu privredu koja bi moglo ući u recesiju.
U grupi vodećih privreda najmanji je udio 'optimista' zabilježen u Japanu, samo devet posto. Slijede Njemačka i Velika Britanija, s 15 odnosno 23 posto ispitanika, te SAD gdje poboljšanje očekuje 36 posto ispitanika.
Zemlje s visokim stopama rasta bilježile su puno bolje rezultate, iako nešto slabije nego prošle godine, uz izuzetak Kine u kojoj je udio 'optimista' porastao za jedan postotni bod, na 65 posto, unatoč privrednim poremećajima povezanim sa strogim covid mjerama.
Rezultati su ponovo pokazali i duboku podjelu društva pod uticajem pandemije i inflacije. Tako domaćinstva s višim prihodima još imaju povjerenja u institucije poput vlade, kompanija, medija i nevladinih organizacija, za razliku od onih s niskim primanjima.
Tako je u SAD-u Edelmanov indeks pokazao prosječni nivo povjerenja u ključne institucije među ispitanicima s visokim primanjima od 63 posto. U grupi sa niskim primanjima povjerenje u institucije iskazalo je njih samo 40 posto.
Slična odstupanja prisutna su i među ispitanicima iz Saudijske Arabije, Kine, Japana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
„U pandemiji, podjeli smo svjedočili zbog različitih ishoda po pitanju zdravlja, a sada je vidimo po pitanju uticaja inflacije", dodao je.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglasila je da je pandemija uzimala veći danak siromašnima, a i poskupljenje osnovnih namirnica najteže pogađa ljude s niskim primanjima.
U Argentini, SAD-u, Južnoafričkoj Republici, Španjolskoj, Švedskoj i Kolumbiji rezultati ankete signaliziraju polarizaciju, budući da se veliki broj ispitanika složio s izjavom „vidim duboke podjele i mislim da ih nikada nećemo prevladati".
Ispitanici su pokazali nešto više povjerenja u kompanije, što Edelman pripisuje programima očuvanja radnih mjesta u pandemiji, povlačenju iz Rusije zbog njezine invazije na Ukrajinu i pojačanom angažmanu na ravnopravnosti manjinskih društvenih grupa, navodi Reuters.
U istraživanju je od 1. do 28. novembra učestvovalo je više od 32.000 ispitanika.