Neobično

KLIMATSKE PROMJENE: Budućnost skijanja u Europi pod upitnikom

Stanovnici Grand Puya u Francuskoj izglasali su zatvaranje ski lifta nakon što je zbog nedostatka snijega i posjetitelja to postalo neizvedivo.

Sutra.ba
Budućnost skijanja u Europi pod upitnikom
skijanje_wiki

Kako se približavamo periodu zimskih radosti, mnogi od nas će početi sanjariti o izletu na skijaške padine. Međutim, zahvaljujući utjecaju klimatskih promjena, više je skijališta prisiljeno zauvijek zatvoriti. 

U malom alpskom odmaralištu Grand Puy, u Seyne-les-Alpesu u Francuskoj, 'télésiège' - ili sjedežnica - prevozi skijaše do nadmorske visine od 1800 m već nekih 65 godina. 

Sada, zbog sve češćeg izostanka snijega i manjka posjetitelja, mještani su izglasali zatvaranje žičare i zimovališta u cjelini. 

Seyne-les-Alpes, sa stalnim stanovništvom od nešto više od 1.305, svake je godine, prema gradskom vijeću, stvarao gubitke od stotina tisuća eura. Mještani su dobili priliku glasovati o tome hoće li odmaralište ostati otvoreno i na kraju je 71 posto odlučilo da ga zatvori. 

Od 1. studenog, žičare će prestati raditi na Grand Puyu i zajednica će se umjesto toga usredotočiti na širenje razvoja "aktivnosti neovisnih o žičarama". 

Manjak snijega uzrokuje zatvaranja diljem svijeta 

Diljem Europe i svijeta, klimatske promjene utječu na brojna skijališta na srednjoj i niskoj nadmorskoj visini. Mnogi sada nemaju drugog izbora nego diverzificirati i ulagati u aktivnosti tijekom cijele sezone kako bi ponovno privukli posjetitelje i unaprijedili svoja gospodarstva. 

Tijekom skijaške sezone početkom 2023., popularno francusko odmaralište Saint-Colomban-des-Villards moralo je potpuno zaustaviti svoje žičare, nakon značajnog nedostatka snijega u kombinaciji s temperaturama koje su se penjale do 13°C. Za razliku od toga, prosječna temperatura veljače u odmaralištu iznosi nešto više od 4°C. 

Grand Puy može se pohvaliti s više od 24 km staza, ali broj posjetitelja se prepolovio tijekom posljednjeg desetljeća. 

Tijekom sezone 2013.-14. službenici su zabilježili 17.000 skijaških dana; u istom razdoblju od 2023. do 24. ta je brojka bila samo 6.000. 

"Moj cilj nije zatvoriti Grand Puy, ali više ne želim da odmaralište košta općinu 350.000 eura godišnje i da nas spriječi u ulaganju u grad kao cjelinu", kaže Laurent Pascal, gradonačelnik Seynea. 

Lokalni izvještaji govore da je mali grad uzeo kredit od 2 milijuna eura kako bi pokrenuo i održavao žičare. Na kraju je gradonačelnik poslušao savjet konzultantske kuće koja je osmislila sedam mogućih scenarija koji se odnose na budućnost odmarališta. 

Na kraju, preferirani izbor bilo je potpuno zatvaranje. 

Kakva je budućnost resorta Grand Puy? 

Dok su se neki mještani žestoko protivili zatvaranju, a neki su rekli da bi se dizalo moglo prenamijeniti za cjelogodišnje aktivnosti, većina se složila da je tako najbolje. 

Gradonačelnik je inzistirao da će se zamjene sastojati od "sportskih i prirodnih aktivnosti koje poštuju okoliš". 

Iako još nije jasno što će to točno biti, bilo je rasprava o, različitim, stazama za brdski biciklizam s električnim pogonom i pretvaranju akumulacije u jezero za ribolov. 

Slična sudbina zadesila i Le Gran Serre 

Grand Puy nije jedino odmaralište koje je odlučilo da mora zatvoriti prije početka sezone. 

U francuskom alpskom odmaralištu Le Grand Serre dužnosnici su najavili ukidanje subvencija za skijaške aktivnosti, unatoč činjenici da ono postoji već 85 godina. 

Pretpostavlja se da će oko 200 radnih mjesta biti izgubljeno, ali nije bilo drugog izbora nego prekinuti rad, posebno s obzirom na to da je lokalna vlast u proteklih sedam godina ubrizgala 2,7 milijuna eura u odmaralište, što je sada neodrživo. 

U Francuskoj zatvoreno više od 180 skijališta 

Geograf Pierre-Alexandre Metral otkrio je da je više od 180 skijališta zatvoreno u Francuskoj od 1970-ih, od kojih su mnoga mala, obiteljska poduzeća. 

Godine 2023. francusko odmaralište La Sambuy također je zatvoreno nakon nestašice snijega, a lokalni dužnosnici potvrdili su da će ski liftovi biti demontirani, unatoč činjenici da je odmaralište nastavilo privlačiti ljetne posjetitelje. 

"Između 1960-ih i danas, klima se jako promijenila. Sada ima manje snijega zimi", rekao je Jacques Dalex, lokalni gradonačelnik, za radio Europe 1 u vrijeme objave. "Ove smo godine otvorili samo četiri tjedna, to je to. Sezona je sve kraća i kraća, a očito da neće biti ništa bolje." 

Iako je većina zatvorenih odmarališta u nižim ili srednje planinskim područjima, klimatske promjene također predstavljaju ozbiljnu prijetnju onima na višim nadmorskim visinama. 

U odmaralištima diljem Francuske, Austrije i Bosne vlasnici su bili prisiljeni koristiti se umjetnim snijegom. 

Ta praksa zapravo uzrokuje dodatne probleme povezane s klimom, jer koristi ogromne količine vode i energije svaki put kada se stvori.